Dr Lejla Kažinić Kreho, doktorka, magistar kliničke ishrane i autor više bestselera o alkalnoj i zdravoj ishrani, među kojima se ističe poslednji – ‘Antiaging prehrana’, otkrila nam je šta sve čini okosnicu zdravog i uravnoteženog životnog stila.
Želimo li živeti, ne samo duže već zdravije i izgledati mladoliko, njeni saveti su i te kako vredni pažnje! Dr Lejla Kažinić Kreho, ekskluzivno za COVER.
Q
Izdali ste i sedmu po redu knjigu iz oblasti zdrave ishrane pod imenom “Antiaging prehrana”. Veliki smo ljubitelji Vašh prethodnih izdanja zdrave ishrane za muškarce i žene, ali nas je aktuelna antiage tema potpuno zaokupirala. Kako ste se odlučili za tu, najosetljiviju temu današnjice, kada svi imaju po nešto da kažu o produženju lepote, zdravlja, života?
A
‘Ovo je tematika koja me zanimala već duže razdoblje. Kako statistike pokazuju da u prosjeku živimo mnogo duže negoli ranije, logično je bilo da se je počela stvarati nova era u medicini – antiageing era koja će pokušati prolongirati našu mladost , učiniti nas energičnijim , te od još od 70-tih godina prošloga stoljeća se uvodi sintetska hormonalna terapija koja naročito kod žena pokušava da učini slično, kao što i posljednjh decenija plastična kirurgija daje svoj odgovor kako našu vanjštinu učiniti mladjom. Ja osobno smatram da naše unutarnje zdravlje se reflektira na naš vanjski izgled te hrana kao najintimnija sveza sa vanjskim svijetom je odista snažno sredstvo u našim rukama koja će nas učiniti više ili manje zdravijim, energičnijim i zavodljivijim. Hrana u 21. stoljeću odista postaje i lijek i trend te naravno da sam i ja u mojoj praksi prirodni antiageing vidjela kao izazov, te zahvaljujući višegodišnjim medicinskim analizama tijela, koristeći DrNB program i naravno prateći znanstvene potvrde o hrani kao našem ultimativnom antiageing sredstvu nastaje knjiga Antiageing prehrana’.
Q
Znamo da je hrana i otrov i lek. Koja hrana je za Vas najbolji lek? Koju koristiti kao saveznika u borbi protiv starenja?
A
‘Definitivno hrana koja alkalizira tijelo te kojoj posvećujem dio moje nove knjige. Danas znamo da postoji stanje kojega nazivamo kronična acidoza niskoga stupnja uzrokovana unosom acidne hrane za koju je dokazano da nas stari. Isto tako znanstveno znamo da alkalni urin direktno utječe na manju incidencu oboljevanja od karcinoma, a i višegodišnje istraživanje od strane njemačkih znanstvenika pod nazivom Pral sugerira da se acidnost odnosno alkalnost urina počinje mjeriti ambulantno i kod djece da bi se prevenirala mnoga stanja i bolesti.Zanima vas koja je to top acidna hrana? Hrana bogata animalnim proteinima, šećerom i glutenom’.
Q
Prvi ste u Hrvatskoj pisali o čuvenom ‘glikemijskom indeksu’. Postoji li nešto što moramo znati kada je hrana sa visokim ili niskm ‘glikemijskim indeksom’ u pitanju? Na šta da obratimo pažnju?
A
‘Da, trebali bismo voditi računa da 60 posto jedemo alklano a 40 posto acidno, da minimiziramo unos šečera i glutena, da odredimo bar jedan dan u tjedni kada ulazimo u energetski deficit kada je naš dnevni kalorijski unos manji no to ne znači post nego hranjenje tijela nutritivnovisoko vrijednim namirnicama poput zelenih hladno prešanih sokova i smoothie-ija, unos aloa vere i gingera izvrsnim protektorima naše kože, unos ekološkog bobičastog voća poznatim po bogatstvu vitamina C koji pomaže sintezu kolagena koji nas čini mladjim…pa onda ne čudi da upravo navedeno je danas hrana svih poznatih event-a kao i hrana Hollywood-a. Kada sam o ovome govorila prije nekoliko godina , svi su to slušali da kažem ‘izdaleka’ , no pogledajte danas i naše evente tu u Hrvatskoj pa zamjećujete da sam bila u pravu. Naravno da me ovaj novi trend jako veseli’.
Q
Šta za Vas znači “pametno hraniti” svoje telo? Šta je uopšte ‘pametna’ hrana?
A
‘Znači voditi računa o svojim individualnim karakteristikama a ne voditi se onome što se plasira masi. Primjerice danas znamo da je zeleni sok IN , no osobe , a znam da ih je odista mnogo, koje imaju problema sa usporenim radom štitnjače isti zeleni sok , odnosno kombinacija koja se nudi u većini barova, neće biti pametan izbor jer količina goitrogenih namirnica u istom će itekako daljnje umoriti štitnjaču.I sada zamislite da misleći da isti je tako zdrav po naše tijelo unosite svaki dan, jako će ‘zamoriti’ već usporenu štitnjaču. Zato sam od samoga otvorenja Doctor Nutrition Bar-a baš vodila računa o tome i kreirala liniju proizvoda koja vodi računa o našim fiziološkim potrebama , te educirala osoblje koje će pomoći da odaberete onaj ‘pravi’ vodeći se osobnim individualnim karakteristikama’.
Q
Šećer je ‘tihi ubica’, to svi znamo. Posebno pogavlje u knjizi posvetili ste upravo njemu. Koliko je šećer zaista opasan za nas i naše zdravlje?
A
‘Najopasniji definitivno jer ‘hrani ‘ u tijelu da kažem laički sve što ne treba. Posljednjih godina , vodeći svjetski znanstvenici ‘prstom’ pokazuju na šećer I okrivljuju ga kao glavnog krivca što su nam nacije postale bolesne . Statistika pokazuje da od 60-tih godina pa sve do sada , kako se je povećavala potrošnja šećera , globalno, isto tako sinkronizirano je rasla incidenca od oboljevanja od karcinoma, dijabetesa, debljine i srčanih bolesti.U Engleskoj osoba prosječno, nesvjesno, tjedno unese ogromnih 238 dsžlica te ga I tamo mnogi okrivljuju za današnji povišen trend debljine, naročito medju djecom. Šećer danas okrivljuju što smo evolucijski počeli mijenjati i svoj izgled te ovaj slatki, tihi ubojica čini se da vodi na listi hrane koja nas ubija. Mnogi znanstvenici ga usporedjuju podjednako opasnim poput kokaina ili cigareta, od kojih se je tako teško odviknuti te je sasvim logično da se danas širi ‘No Sugar’ pokret medju znanstvenicima koji propagira ‘ne’ unos šećera. Moje osobno stajalište glede unosa bijeloga rafiniranog šećera je da ga maksimalno treba izbjegavajti, dobro čitajte deklaracije, kontrolirajte unos šečera pripremajući hranu kod kuće, pokušajte kontrolirati unos ne više od 9 dsžlica uz čestu tjelovježbu, no zasigurno ušteda nekoliko kalorija konzumirajući umjetna sladila, koja će maskirati potrebu za slatkim, po meni nije vrijedna vašega zdravlja, jer mnoštvo njih ima prekancerogena svojstva. Zaključila bih da hrana mora biti u funkciji zdravlja i užitka a ne naše bolesti, o čemu i govorim u najnovijoj knjizi’.
Q
Postoje razni mitovi o ishrani današnjice. Upravo u knjizi razbijate te mitove. Možete li nam nešto više reći o njima?
A
‘Da, spominjem današnji trend gluten free, odnosno da li je to odista potreba ili samo trend, da li danas poznajemo klinička istraživanja kao i stanja koja sugeriraju na ne unos glutena, pišem i o mesu, mlijeku, jajima…koliko se je i moderna tehnologija hrane ‘poigrala’ i sa njima i što njihov unos odnosno ne unos čini po naše tijelo’.
Q
Knjiga sadrži sjajne recepte, njih trideset, koje možemo pripremiti kod kuće. Imate sigurno omiljene. Koji su to?
A
‘Healthy &Fit supersmoothie, Superantiageing smoothie, Antiupalni napitak od krastavca za bolji ten, tu je i Super duo combo –salata od kvinoje i crvena salata, obozavam i Mediteranski antikancerogeni doručak kao i naravno, Napitak za san. Ja kažem da dobar kvalitetan san je jedna od najboljih prirodnih antiageing terapija koji će zasigurno ‘skinuti’ nekoliko godina s našeg lica’.
